Znamo da je kora ljudskog mozga parni organ i sastoji se od dvije hemisfere, od kojih svaka upravlja različitim funkcijama organizma. Lijevu hemisferu obično zovemo analitičkom, a desnu intuitivnom. Naravno, nisu sve psihičke funkcije strogo podijeljene, govor i jezik ostvaruje se saradnjom dvije moždane hemisfere.

Lijeva pokreće govorne organe i raščlanjuje riječi na slogove i glasove, a desna je odgovorna za unutrašnje oblikovanje govora. Dominantna hemisfera određuje naš doživljaj svijeta, jer bez obzira gdje se odvijaju pojedine karike, izlaz funkcjie u vanjski svijet je u jednoj od hemisfera. Izlaz određuje dominantu ruku i dijeli ljude na ljevake i dešnjake. Budući da je izlazni put iz mozga križni, kod većine ljudi dominira lijeva hemisfera, a dominantna ruka im je desna. Kod manjeg broja ljudi izlaz iz mozga nalazi se u obe hemisfere, tako da nijedna nije dominantna. To znači jednako ( dobro ili loše) vladaju i desnom i lijevom rukom, a zovemo ih ambideksterima.

Mnogo je definicija ljevorukosti, odabrali smo najjednostavniju zbog boljeg razumijevanja, „Ljevorukost je pojava kad osoba, u radu i ostalim životnim aktivnostima upotrebljava pretežno ili dominantno lijevu ruku.“

Prije svega treba napomenuti da postoje osim ljevorukih i ljevonoge, ljevooke i ljevouhe osobe i one mogu biti i desnoruke ,a ove zadnje nabrojane osobine imaju od „čistih“ ljevaka. Čovjek koji je ljevonog se može prepoznati po karakterističnom napucavanju lopte lijevom nogom. Najbolji test da se ustanovi da smo ljevooki je taj da pokušamo pogledati kroz ključanicu. Ako zatvorimo desno, a pogledamo lijevim okom kroz ključanicu, onda smo i ljevooki. Ljevouhi smo onda ako osluškujemo neki zvuk iz daleka više lijevim uhom i to tako da zakrećemo lijevo uho u smjeru dolaska zvuka. Dakle, pogrešno je koristiti se jednako izrazima “lijevak” i “ljevoruk” jer nisu isti.

Čovjek koji je lijevak, on je ujedno i ljevoruk, ljevonog, ljevook i ljevouh, ali čovjek koji je ljevoruk, ne mora biti čisti lijevak te zadovoljavati sve prethodno nabrojane osobine. Ljevorukost – desnorukost se određuje u prenatalnom periodu, u porodicama koje imaju bar jednog ljevorukog roditelja 10 do 12 puta češće se rađaju ljevoruka djeca.

Djeca veoma rano pokazuju svoju opredjeljenost, već u prvim godinama života. ( istina ima i slučajeva kod neke djece i kasnije, ali rjeđe poslije četvrte, pete godine ). Većina aktivnosti se obavlja korištenjem obe ruke, ali ipak obično je jedna ruka pridržava predmet, a druga preciznije i vještije obavlja određenu aktivnost. Ukoliko dijete u svakodnevnom životu, igri, aktivnosti u 9 od 10 situacija koristi lijevu ruku, može se pretpostaviti da je ljevoruk. Iako ima djece i odraslih koji ravnomjerno koriste obe ruke, pa će se njima desiti da 4, 5 aktivnosti rade jednom, a o druge drugom rukom. Kod osoba kojima je desna ruka dominantna mozgovne polutke su asimetrično razvijene, tj. Razvijenija je lijeva polovina mozga koja kontroliše desnu stranu tijela desnorukog/e. Kod ljevorukih ne postoji obrnut slučaj. Mozgovne polovine su jednako razvijene, ali ljevoruki imaju znatno više živčanih vlakana u mozgu od desnorukih i upravo su ta vlakna važna za brži prenos informacija između mozgovnih polutki. Tu počinje i uzrok bolje snalažljivosti ljevorukih u prostoru, bolje precepcije treće dimenzije, i što je upravo značajno za ljevoruke, boljih rezultata u logici i matematici.

Pretpostavlja se da ljevoruki čine oko 13 posto svjetskog stanovništva, mada njihov broj zavisi od zemlje u kojoj žive, a prema procjenama stručnjaka, u posljednjih 100 godina broj ljudi koji više koriste lijevu ruku povećan je skoro za četiri puta.

Ljevoruka djeca koja imaju sklonost ka istraživanju i kreativnosti imaju drugačiji tok razvoja od djece sa dominantnom desnom rukom. Razvoj ljevorukih često ide skokovito, neravnomjerno, pa neke sposobnosti su niže od prosječnih vršnjaka, a neke druge daleko više. Takav razvoj, koji nema ravnomjeran uspon stvara posebno izazovnu situaciju razvoja.

Za ljevoruko dijete je sasvim svejedno odakle počinje čitanje ili pisanje, oni to ne rade tako da bi nekoga nervirali, već zato što im položaj ništa ne znači. Zato je potrebno vježbanje korištenja sveske, papira i podsjećanje na pravac korištenja papira sa lijeve strane na desnu i od vrha stranice do dna. Vježbanje grafo-motorike treba da bude zabavno i bez prisile, treba koristiti različite aktivnosti u kojima se vježba motorika obe ruke i tijelo u cjelini. Navest ćemo primjere različitih aktivnosti, zadataka, igara prstima koji pored grafomotoričkih vježbi uključuju dječiju kreativnost i logičko zaključivanje.
– Odrasli ne treba da pokazuje ni pod kojim uslovima negativan odnos prema ljevorukosti
– Nemojte prebacivati ljevorukog/u na desnorukost, to ozbiljno ugrožava dječije zdravlje
– Dominantna ruka se odredi prirodno do 4-5 godina. ( ma koliko niste zadovoljni kvalitetom kasnijeg crtanja ili pisanja ne smije se prevježbavati ruka )
– Potrebno je pažljivo praćenje ljevorukog djeteta, uočavanje promjena raspoloženja, znati uzroke njegove radosti, ali i tuga, razumjeti probleme i pomoći da ih prevaziđe
– Ljevoruki/ke su temperamentni, nestrpljivi i često rade, a da ne promisle
– Često ne mogu da se usredsrede, pažnja im je kratkotrajnija i imaju potrebu za smjenjivanjem aktivnosti.
– Teškoće koje ima ljevoruko dijete mogu biti teškoće samog djeteta čiji uzrok nije u ljevorukosti
– Naučite dijete da pravilno sjedi za stolom, koristi prostor sveske, vodite računa da njemu svjetlost treba da dopire sa desne strane.
– Kada započne pisanje nemojte očekivati da slova piše povezano, neki ljevoruki pišu kao u ogledalu, započinju pisanje sa desnog kraja papira, odozdo prema gore i slično, oni trebaju vježbati korištenje papira s lijeva na desno.
– Ne tjerajte ih da čitaju, iako znaju slova, ako sami ne pokazuju interesovanje, njima treba više vremena, različitih vježbi, igara sa povezivanjem slova i nihovih elemenata.
– Vašem je djetetu potrebna pažnja i poseban pristup ne zato što je ljevoruko, već zato što je svako dijete stvarno jedinstvena i neponovljiva osoba.
– Od razumijevanja, strpljenja, ljubavi, blagovremene podrške i pomoći roditelja i učitelja/ica zavisit će uspješnost i zadovoljstvo svakog djeteta.

13. august je Međunarodni dan ljevaka, to je dan kojim se širom svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine.
Literatura:

  • http://sr.wikipedia.org/wiki/Леворукост – Леворукост ( preuzeto 23.1.2013. god u 21,11 )
  • http://www.e-beba.com/odgoj/djeja-psihologija/859-ljevoruko-dijete.html – Ljevoruko dijete ( preuzeto 23.1.2013. god u 19,30 )
  • http://www.pedagog.rs/levoruki.php – Levoruki i šta s njima( preuzeto 22.1.2013. u 13,30 )
  • http://e-balkan.info/life-and-style/zanimljivosti/6442-dan-ljevorukih.html ( preuzeto 19.1.2013 u 17,30 )